Stolac 25 godina nakon zločina HVO-a: Koštana bolnica simbol stradanja Bošnjaka
Od maja do oktobra 1993. godine prošlo između 3.000 i 3.500 Bošnjaka, a njih oko stotinu je ubijeno.
STOLAC, (Patria) - U organizaciji Udruženja logoraša Stolac, u Stocu će danas biti obilježena 25. godišnjica stradanja Bošnjaka tog područja.
Centralni događaj predviđen je za 19.30 sati, kada je planiran obilazak Koštane bolnice gdje će biti odata počast žrtvama i preživjelim logorašima.
Nakon toga će kod Stare Tepe biti održana promocija knjige “Bili smo samo brojke – 233 dana u logorima”, autora Amera Đulića, kao i diskusija na kojoj će govoriti Tahir Đulić, Amer Obradović, Amer Đulić i Edim Šator.
Koštana bolnica jedno je od stratišta stolačkih Bošnjaka, sabirni logor pod kontrolom HVO-a, odnosno takozvane Hrvatske Republike Herceg-Bosna, kroz koji je od maja do oktobra 1993. godine prošlo između 3.000 i 3.500 Bošnjaka, a njih oko stotinu je ubijeno.
Tokom tog perioda logoraši sa područja Stoca i okolnih sela (Aladinići, Pješivac, Greda, Prenj, Rotimlja, Borojevići i drugi) saslušavani su, mučeni i maltretirani, nakon čega su mnogi od zadobijenih povreda i umrli. Preživjeli su često smještani u druge logore pod kontrolom HVO-a.
Spomen ploča na Koštanoj bolnici često je na meti huligana
Specifičnost ovog logora bila je brutalnost i razni oblici vršenja torture i mučenja nad logorašima. O zločinima počinjenim u tom periodu u Koštanoj bolnici u Stocu danas se malo govori.
Amer Obradović je samo jedan od mnogih Stočana koji je u njoj na vlastitoj koži osjetio svu brutalnost tzv. Herceg-Bosne.
- Mene su zarobili kao 17-godišnjaka. I od jula do oktobra 1993. bio sam zatvoren u zloglasnoj Koštanoj bolnici u Stocu. Tih skoro tri mjeseca u kazamatu Herceg-Bosne prekinulo je moje djetinjstvo, moju mladost i obilježilo moj život. Ubistva, silovanja, progoni, pljačke, zločini i patnje kroz koje je prošlo nehrvatsko stanovništvo na prostoru kojeg je kontrolisao HVO devedesetih samo su odraz politike etničkog čišćenja i “čiste“ Herceg-Bosne koju su osmislili Franjo Tuđman i Gojko Šušak, a u djelo sproveli Mate Boban i šestorka kojoj je izrečena pravosnažna presuda u Haagu - kazao je Amer Obradović za Patriju.
Spomen ploča mučenim i ubijenim logorašima postavljena je 2009. godine, ali je ubrzo polomljena. Istu sudbinu doživjela je i 2011., a od tada skoro svake godine, posljednji put decembra 2017., biva uništavana bojom i sprejevima.
