Sud BiH je, nakon godinu i po dana suđenja, osudio Sašu Savinovića na osam godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen 1993. u Mostaru. Prema presudi, Savinović je, kao pripadnik Antiterorističke grupe (ATG) “Kažnjenička bojna – Benko Penavić”, od maja 1993. do kraja iste godine učestvovao u progonu čineći ubistva i prisilno preseljenje civilnog bošnjačkog stanovništva na području Mostara.
Savinović i još trojica vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kako stoji u presudi, 15. jula 1993. upali su u stan Nade Frenjo i stan u kome su se nalazile S-1, Hatidža i Elvedina Kajtaz i jedna beba, te ih izveli. Jedna osoba, prema presudi, uspjela se spasiti, a tijela ostalih, među kojima je bila i beba, nađena su otprilike pola sata kasnije na Bijelom brijegu.
Prema Vijeću, saslušanjem svjedoka S-1 Tužilaštvo BiH je na pouzdan način dokazalo ovu tačku optužnice. U svom iskazu S-1 je, prema presudi, navela da je prepoznala Savinovića.
Njen iskaz je, kako stoji u presudi, potkrijepljen iskazom bivšeg pripadnika kriminalističke-policije HVO-a koji je rekao da je 1993. privedeno nekoliko lica sumnjičenih za ovaj zločin, a među kojima je bio i optuženi.
“Odbrana je tokom postupka dokazivala da optuženi u vrijeme izvršenja ovog djela nije mogao biti na licu mjesta jer je bio na liniji, a Vijeće provedene dokaze na te okolnosti nije moglo prihvatiti kao istinite i objektivne”, kazala je predsjedavajuća Vijeća Željka Marenić.
Savinović je, prema presudi, upao i u stan u kojem su živjeli S-2, S-3 i njihova majka. Nasilno ih je izveo iz stana na liniju koja je razdvajala HVO i Armiju Bosne i Hercegovine (ABiH). Pucajući oko i iznad njih, zajedno s drugim vojnicima HVO-a, natjerao ih je da bježe na istočnu stranu grada pod kontrolom ABiH, navodi se u presudi.
“Iskaz svjedoka S-2 je u odlučnim činjenicama saglasan sa iskazom S-3, a i sam optuženi je potvrdio svoje prisustvo u stanu ove porodice”, napomenula je sutkinja.
Kako je saopćila Marenić, za krivično djelo zločina protiv čovječnosti bilo je potrebno utvrditi da je postojao širok i rasprostranjen napad HVO-a na civile bošnjačke nacionalnosti na području Mostara 1993. godine, kao i da su djela optuženog dio tog napada.
“Vijeće je pažljivo i svestrano razmotrilo sve dokaze i našlo da je optuženi počinio radnje izrečene u presudi”, rekla je Marenić.
Dodala je da je izečena zatvorska kazna u trajanju osam godina, što je ispod zakonskog minimuma zbog starosne dobi optuženog, njegovog držanja nakon počinjenja djela i drugih razloga.
Savinović je uhapšen u oktobru 2015. godine, a suđenje mu je počelo pet mjeseci kasnije. U kaznu mu je, prema presudi, uračunat i mjesec dana proveden u pritvoru, a izrečene su mu i mjere zabrane putovanja i oduzimanja putnih isprava.
Vijeće je presudom oslobodilo Savinovića plaćanja sudskih troškova, a oštećeni s imovinskopravnim zahtjevima upućeni su na parnicu.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.
Optuženi se tereti da je od svibnja do kraja 1993. godine, kada se odvijao rasprostranjen i sistematičan napad jedinica Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na bošnjačko civilno stanovništvo Mostara, kao pripadnik ATG "Kažnjenička bojna - Benko Penavić", vršio progon civilnog bošnjačkog stanovništva na nacionalnoj, vjerskoj i etničkoj osnovi, i to sudjelovanjem u teškom oduzimanju fizičke slobode, ubojstvima i prisilnim preseljenjima.
Prema navodima optužnice, optuženi je zajedno sa još tri pripadnika HVO-a, odveo iz stana i izvršio ubojstvo četiri civila bošnjačke nacionalnost, među kojima se nalazila i beba. Njihova tijela su proneđena na području Bijelog Brijega.
Nadalje, osumnjičeni se tereti da je u mjesecu kolovozu 1993. godine, zajedno sa još dva pripadnika HVO-a, izvršio protjerivanje tročlane obitelji bošnjačke nacionalnosti u istočni dio grada Mostara pod kontrolom AR BiH, na način da ih je odvezao do linije razgraničenja, te zatim pucanjem iz automatskog naoružanja u zrak i oko navedenih osoba naredio istima da pređu na istočnu stranu grada Mostara, što su u strahu za svoj život i učinili.
Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačke a) i d), sve u vezi sa članom 180 stav 1. i članom 29. Kaznenog zakona BiH.