Sud Bosne i Hercegovine je prihvatio da se predmet protiv Zlatana Mije Jelića, generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO), optuženog za zločine protiv čovečnosti počinjene nad bošnjačkim civilima u Mostaru 1993-94. godine, ustupi Hrvatskoj.
Iz Suda BiH su za BIRN rekli da su prihvatili predlog Državnog tužilaštva da se predmet protiv Zlatana Mije Jelića za zločine protiv čovečnosti ustupi Hrvatskoj budući da on sada tamo živi i nedostupan je pravosuđu Bosne i Hercegovine.
Jelić je, u svojstvu komandanta Prve djelatne bojne Vojne policije HVO-a, te komandanta Prve lakojurišne bojne Vojne policije HVO-a i komandanta odbrane Mostara, koji je pod kontrolom imao sve jedinice na području tog grada, učestvovao u organizovanju i izvršenju širokog i sistematskog napada usmerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području opštine Mostar.
„Široki i sistematični napad usmjeren protiv bošnjačkog stanovništva vršen je u cilju realizacije strateških ciljeva hrvatskog naroda, i to: etničkim čišćenjem, protivpravnim lišenjem slobode muškaraca i zatvaranjem u zatvore i logore, izvođenjem muškaraca na prinudne radove na liniji fronta i u živi štit, te prisilnim progonom i premještanjem žena, djece i starih na teritoriju pod kontrolom Armije BiH u periodu od maja 1993. do početka marta 1994. godine”, stoji u optužnici.
Kako su naveli iz Suda BiH, u januaru ove godine u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, upućena je molba za preuzimanje krivičnog gonjenja nadležnom organu Republike Hrvatske, ali odgovora još nema.
„Republika Hrvatska nema krivično djelo zločini protiv čovječnosti tako da ona optužnice vraća u fazu istrage, pa iz tog razloga procedura ustupanja traje duže i nemamo još uvijek povratnu informaciju”, saopšteno je iz Suda BiH.
Jelić je bio general i u Hrvatskoj vojsci.
Nakon rata, postao je komandant Prvog hrvatskog gardijskog zbora Vojske Federacije BiH, ali ga je komandant stabilizacijskih snaga NATO-a, SFOR, suspendovao zbog kršenja etike.
Potom postaje prvi čovek fudbalskog kluba Široki Brijeg i član Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH.
BiH napušta 2012. godine i seli se u Hrvatsku, čije državljanstvo poseduje.
Njegov slučaj je jedan od desetina slučajeva u kojima vlasti BiH traže procesuiranje osoba koje su osumnjičene ili optužene za genocid ili ratni zločin, a koje danas žive u Hrvatskoj ili Srbiji.
Prema podacima Tužiteljstva BiH, oko 188 zatvorenika je bilo ranjeno, oko 50 poginulo, dok je oko 40 zatvorenika bilo fizički zlostavljano od pripadnika Druge bojne 2. brigade HVO-a.
U optužnici se navodi da je Jelić znao da će ovim izložiti zatvorenike opasnosti da budu ubijeni, ranjeni ili podvrgnuti okrutnom i nečovječnom postupanju.
Jelić je optužen kao zapovjednik 1. djelatne bojne vojne policije HVO-a, te 1. lakojurišne bojne vojne policije.
Optužnicu protiv Jelića je podiglo Tužilaštvo BiH krajem prošle godine, a na osnovu istrage koja je protiv njega započeta u Tužiteljstvu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).
Jelić je negirao optužbe.
“Ja sam umirovljeni general Hrvatske vojske (HV), imam državljanstvo Republike Hrvatske (RH) i prebivalište u RH”, naveo je u pisanoj izjavi Jelić nakon podizanja optužnice.
“Nikad nisam bio u bijegu jer nemam od čega i koga bježati”, dodao je on.
Jelić je napustio BiH prije četiri godine, kada se ispisao iz državljanstva BiH i s porodicom iz Širokog Brijega preselio u Zagreb.
Dodao je da je u vezi sa slučajem saslušan u Zagrebu u februaru prošle godine, te da će insistirati na tome da njegov predmet preuzme pravosuđe Hrvatske.
Ali Tužilaštvo BiH nije i vjerovatno neće uputiti slučaj Hrvatskoj, rečeno je BIRN-u.
Bivši logoraš iz Heliodroma rekao je da se sjeća da je viđao Jelića u logoru i da ga je prepoznao sa fudbalskih terena od prije rata.
“Kad me je ugledao, pitao me je otkud ja tu”, rekao je za BIRN bivši zatvorenik, koji je tražio da ostane anoniman.
“Bilo ga je sram, jer sam ga znao još dok je bio momak, dok je igrao desnog beka za ‘Mladost’ iz Lištice. Okrenuo se i otišao”, dodao je bivši logoraš.
Nakon ratnih godina, Jelić postaje prvi čovjek fudbalskog kluba “Široki Brijeg” i član Izvršnog odbora Fudbalskog saveza BiH.
Jelićev utjecaj u zapadnohercegovačkim fudbalskim krugovima može se ilustrirati i činjenicom da su se fudbalske lige u Federaciji BiH ujedinile nakon što je on dao zeleno svjetlo.
Jelić je, nakon rata, postao i komandant Prvog hrvatskog gardijskog zbora Vojske Federacije BiH, ali ga je tadašnji komandant Stabilizacijskih snaga u BiH suspendirao zbog kršenja etike.
Jelić je, prema Tužilaštvu, radio u dogovoru s Miljenkom Lasićem, komandantom Operativne zone Jugoistočna Hercegovina, Stankom Božićem, upravnikom logora Heliodrom, Ilijom Vrljićem, komandantom 2. brigade HVO-a, te Miletom Puljićem, komandantom Druge bojne 2. brigade HVO-a.
U Sudu BiH u toku je suđenje Puljiću za ratni zločin počinjen u Mostaru.